Vinotočje Gerstmajer obiteljsko je gospodarstvo koje se bavi seoskim turizmom i proizvodnjom vina iz vlastitih vinograda. Vlasnik obiteljskog gospodarstva je Mihalj Gerstmajer koji je rođen u Zmajevcu 1951 godine. Kako je vinogradarstvo i vinarstvo u obitelji Gerstmajer nasljedno, on se kao četvrta generacija uključio u rad s vinima još od malih nogu.
Vinogradi Gerstmajer se nalaze na vrlo pogodnom položaju za razvoj vinogradarstva i vinarstva. Na tom području se i prije Rimljana uzgajala vinova loza tako da su vinogradi na položajima gdje postoji stoljetna tradicija.
Vinogradi se prostiru na 11 hektara obradive površine, što je i više nego dovoljno za proizvodnju vrhunskih vina, jer kako Mihalj Gerstmajer navodi po njegovom mišljenju je optimalna površina nasada negdje između 10 do 20 hektara s oko 50 do 70 tisuća butelja vina, da bi netko mogao postati relativno poznati vinar te nizati uspjehe i da vina budu poznata. On smatra da su ta površina i ta količina vina u granicama kojima se može vladati i koja se mogu kontrolirati kako bi postala vrhunska vina i doprinjela obiteljskom vinogradarstvu.
Baranjska submediteranska klima i izuzetno pogodno tlo, koje je prapor, daje široke kreativne mogućnosti koje obitelj Gerstmajer maksimalno koristi. To znači da se sve sorte beru kasno, što naravno rezultira vrlo visokim alkoholima.
Od toga su 5( pet ) zaštićenih sorti vina sa zemljopisnim podrijetlom i 4( četiri ) vrhunska vina a to su:
- Traminac
- Graševina
- Chardonnay
- Rajnski Rizling
Sorte vina obitelji Gerstmajer su većinom bijela vina
1. Graševina
2. Chardonnay
3. Sivi Pinot
4. Bijeli Pinot
5. Traminac
6. Rajnski Rizling
7. Muškat Otonel,
Te dvije sorte crvenih vina
1. Cabernet Sauvingion
2. Frankovka
Obitelj Gerstmajer buteljira od 40% - 60% proizvodnje, ovisno o godini i kvaliteti u konkretnoj godini. Ako ocijene da vino nije vrhunske kvalitete onda prodaju vino kao otvorenu robu. Proizvodnja vina se kreće u rasponu od suhih pa do predikatnih vina.
Kako i dosta stručnjaka smatra da je teroar (mikrolokacija) bitan za određivanje kvalitete vina, tako i Gerstmajer smatra da teroar dosta utječe na prosudbu jeli neko vino kvalitetno ili vrhunsko. Teroar na kojem se nalaze vinogradi Gerstmajer je izuzetno povoljan za proizvodnju vrhunskih vina, što i dokazuju njihove četiri, već gore navedene sorte vina koja nose epitet vrhunska.
Nakon rata 1998.god. Gerstmajer se počinje baviti pružanjem usluga u seljačkom domaćinstvu gdje se nude autohtona baranjska jela i vrhunska vina koja se sljubljuju na jedan specifičan način. Mihalj Gerstmajer navodi:“Sljubljivanje na jedan poseban način znači da mi ne sugeriramo gostima da piju bijela vina uz bijela mesa i crvena vina uz crvena mesa nego im nudimo naš osobni izbor nekoliko sorti, gdje im naravno dajemo izbor uz objašnjenja da sami odaberu. Pravila u tom pravcu sljubljivanja jela i pića je da pravila nema. Nudimo dosta velike kontraste, što znači da uz tradicionalna relativno jako začinjena baranjska jela, nudimo slađa, robusna i mirisom i alkoholom bogata pića.“
Pored svega ovoga Gerstmajer radi i vođene degustacije, što znači da se posjetitelji vode kroz sorte vina. To je neka vrsta edukacije kako bi se što više saznalo o samom mjestu, Baranji, obitelji i sorti vina. Vina koja se mogu kušati su vina od 2000.-te godine nadalje.
Sve to možete isprobati i doživjeti u podrumu u Zmajevcu. To je podrum s okućnicom od 15.000.00m2 i preko 300m samog podrumskog prostora.
Tradicionalan pristup vinogradarstvu i vinarstvu, koji obitelj Gerstmajer koristi desetljećima, rezultirala je klijentelom koja je postala konstanta. To znači da se kako proizvodnja vina prenosi s koljena na koljeno i tako generacijama, tako i kupnja vina postaje generacijska te se kod Gerstmajera pojavljuju kupci već treće generacije koja dolazi.
Gerstmajer kaže :“ Osobnost naših vina je prepoznatljiva jer smo prije nekoliko desetljeća uspjeli da onaj koji pije naša vina zna prepoznati podrum i osobnost vinara. Uspješan vinar ste onda kada vas po vinu prepoznaju iz kojeg ste podruma.“
Naravno da se pored tradicionalnog pristupa primijenjuju i neke nove spoznaje u vinogradarstvu i vinarstvu kako kroz literaturu tako i kroz posjete drugim vinogradarima.
Na upit o tome tko bi mogao naslijediti posao nakon njega, on odgovara da ono što je bitno u vinogradarstvu i vinarstvu je potomstvo jer se i jedno i drugo bazira na obiteljskom okruženju i koncepcija se provlači desetljećima.
Gerstmajer ima dva sina od kojih kaže da se mlađi sin usmjerava u tom pravcu da bi nastavio tu tradiciju, polako uči, a dok ne bude vrijeme da preuzme obiteljsko naslijeđe, radi u nekom drugom sektoru.
Vina Gerstmajer su osvojila brojne nagrade na domaćim i međunarodnim predstavljanjima vina od Budimpešte do Ljubljane. Na upit o ocjenjivanju vina na predstavljanjima, Gosp. Gerstmajer je rekao:“Najjači ocjenjivači su sami kupci.“
Ono što smo dobili za kraj je jedna legenda koja se čini poprilično istinitom, a to je da je prvi čokot odnosno trs vinove loze potekao sa istoka. Postojala je prvo divlja loza čije su plodove brali i jeli,te kada su shvatili da otpadnute bobice mijenjaju okus i fermentiraju počeli su koristiti bobice radi spravljanja napitka koje se još uvijek nije moglo nazvati vinom.
Koristile su ga prvo žene za spravljanje omamljujućeg vina za muškarce kako bi ih zavele. Kako su se narodi selili tako se i vinova loza selila i proširila po svim kontinentima.
Nadalje legenda kaže da je rezidba počela na način da je jedna“Evina“ prijateljica primijetila kako je koza obrstila lozu i kako je nagodinu ista ta loza bila puno veća i plodnija, te se tako počela obrezivati vinova loza.
Postoje vina koja možemo nazvati izdajicama, odnosno daju vam svo bogatstvo okusa onaj tren kada ih probate, ali okus vas vrlo brzo napusti i ostavi prazninu na nepcu.
Vrhunska vina Gerstmajer vas neće razočarati. Sam gutljaj jednog od vrhunskih vina Gerstmajer, pratiti će vas okusom dugo nakon ispijanja, ako uopće i nestane....